Prefiksacija i vid: kako jedan prefiks menja značenje glagola
Naš jezik ume da iz jednog jedinog glagola izgradi čitavu porodicu novih reči — dovoljno je da spreda dodamo kratak prefiks. Ako želiš da bolje razumeš sopstveni jezik ili da ga predaješ nekome, vredi da staneš i pogledaš šta se tu zapravo dešava, jer iza toga stoji vrlo jasna logika. U srpskom prefiks po pravilu radi dva posla istovremeno. Prvi: nesvršeni glagol (radnja koja traje) pretvara u svršeni (radnja dovedena do kraja). Drugi, koji se najčešće previdi: prefiks vrlo često menja i samo leksičko značenje i tako pravi praktično nov glagol. Polazni, nesvršeni glagol je pisati. Pođimo redom kroz prefikse. Sa na- dobijamo napisati: prefiks ovde označava samo dovršetak, a značenje ostaje isto — dovršiti pisanje. To je čist vidski par: pisati / napisati. Kažemo Napisao sam pismo. Sa pre- (ideja „preko, prenos") nastaje prepisati — kopirati, preneti tekst: Prepisao je ceo tekst u svesku. Sa pot- (ideja „ispod") imamo potpisati — staviti ime ispod teksta: Potpisao je ugovor. Sa za- dobijamo zapisati — brzo zabeležiti: Zapisao sam broj telefona. A sa o- (ideja „oko, unaokolo") nastaje opisati — dočarati nešto rečima. Obrati pažnju na to da svaki prefiks nosi svoju prostornu ili logičku sliku: na- pokriva i dovršava, pre- prenosi preko, pot- ide ispod, za- hvata i beleži, o- obuhvata unaokolo. Kada tu sliku jednom osetiš, nepoznat glagol prestaje da bude zagonetka — naslutiš mu značenje pre nego što ga proveriš. Sada ono što ceo sistem povezuje — sekundarni imperfektiv. Kada imaš svršeni glagol s prefiksom, poput prepisati, možeš ga vratiti u nesvršeni vid dodavanjem sufiksa (-iva-/-ava-/-ova-). Tako nastaje prepisivati — kopirati u više navrata ili biti u toku prepisivanja. Prefiks i novo značenje ostaju, a vid se vraća na nesvršeni. U prezentu ćeš sresti oblike prepisuje i prepisujem: Svako jutro prepisuje beleške sa table. Strategija razlaganja je jednostavna — čitaj glagol u tri dela: KOREN (pis = osnovno značenje, „pisati"), PREFIKS (šta dodaje: pravac, mesto, dovršenost) i SUFIKS (-iva-/-ava-, koji glagol vuče nazad u nesvršeni vid). Sa tim refleksom lako razložiš i glagol koji prvi put vidiš. Na kraju, zamke kojih treba biti svestan. Prva: ne posmatraj prefiks samo kao oznaku svršenog vida. prepisati nije „dovršeno pisati" nego „prepisati, kopirati" — značenje se pomerilo. Druga: za radnju koja se ponavlja ili traje koristi sekundarni imperfektiv, a ne svršeni glagol. Za „prepisujem svaki dan" ispravno je Prepisujem svaki dan., a ne Prepisao sam svaki dan. (to je jednokratna dovršena radnja). Treća: nemoj parove izvoditi po krutom pravilu — uči ih kao parove, nesvršeni i svršeni zajedno, jer slaganje prefiksa nije uvek predvidljivo.
Primeri
- napisati to write (complete)
- potpisati to sign
- prepisivati to be copying
Cela lekcija
Sve iz videa, u tekstu.
-
Krenimo od jednog glagola: pisati. Dodaj mu jedno malo slovce ispred, i odjednom imaš pet novih glagola: napisati, prepisati, potpisati, zapisati, opisati. Prefiks radi dva posla odjednom — menja vid i menja značenje. Ko to ne vidi, čita pola reči.
-
Evo srži cele lekcije. Prefiks ispred glagola radi dva posla odjednom. Prvo, najčešće od nesvršenog pravi svršeni glagol — radnju zaokružuje, dovodi do kraja. Drugo, vrlo često menja i samo značenje — to više nije isti glagol, nego novi. Zato moraš da pročitaš prefiks da bi pogodio i šta reč znači i koji joj je vid.
-
Podsetimo se na vid. Nesvršeni glagol gleda radnju u toku, kao proces bez kraja. Svršeni glagol gleda radnju kao celinu, zaokruženu, dovedenu do rezultata. Pisati je nesvršeno — pišeš, traje. Napisati je svršeno — napisao si, gotovo je. Prefiks na- tu samo zatvara radnju.
-
Pogledaj prvi prefiks na delu — na-, koji samo zaokružuje radnju: Napisao sam pismo. Značenje je i dalje pisanje, ništa novo — ali radnja je sad gotova, pismo postoji. Na- je čist primer prefiksa koji menja samo vid, a ne i smisao. Od pisanja u toku napravio je završeno pisanje.
-
A sad prefiks koji pored vida menja i značenje — pre-: Prepisao je ceo tekst u svesku. Ovo više nije obično pisanje. Prepisati znači preneti nešto što već postoji — kopirati. Pre- nosi ideju prelaska, prenošenja s jednog mesta na drugo. Vid je svršeni, radnja zaokružena, ali pazi: značenje se pomerilo. To nije isti glagol kao pisati.
-
Sledeći prefiks pomera značenje još dalje — pot-: Potpisao je ugovor. Potpisati nema veze sa običnim pisanjem teksta — znači staviti svoj potpis, svoje ime na dno dokumenta. Pot- znači ispod, pa potpis ide ispod onoga što je napisano. Vidiš kako prefiks od koren-glagola gradi potpuno novu reč.
-
Još dva da osetiš koliko prefiks menja smisao. Prvo za-: Zapisao sam broj telefona. Zapisati znači brzo zabeležiti, staviti na papir da ne zaboraviš. A opisati — Opisao je kuću u dve rečenice. znači rečima dočarati kako nešto izgleda. Isti koren, a četiri prefiksa — četiri različita posla.
-
Sad dolazi deo koji se najčešće propušta. Kad prefiks napravi svršeni glagol, taj svršeni glagol gleda radnju samo kao celinu. Ali šta ako hoćeš da kažeš da se ta radnja ponavlja ili da traje? Onda od svršenog praviš nazad nesvršeni — dodavanjem sufiksa. To zovemo sekundarni nesvršeni vid.
-
Pogledaj na prepisati. Svršeno je: jednom prepišeš i gotovo. Ali ako prepisuješ stalno, redovno, treba ti nesvršeni oblik: Svako jutro prepisuje beleške sa table. Sufiks -iva- ubačen u koren vratio je glagol u nesvršeni vid. Prepisivati znači biti u procesu prepisivanja, ponavljati ga. Prefiks je ostao, značenje kopiranja je ostalo, ali vid se opet promenio.
-
Tako dobijaš tri stepena za isti koren. Pisati — prosto nesvršeno. Prepisati — svršeno sa novim značenjem, kopirati. Prepisivati — opet nesvršeno, ali to kopiranje u toku ili u ponavljanju. Tri oblika, tri posla, jasna lestvica.
-
A sad glavna zamka. Lako je pomisliti da prefiks samo prebacuje glagol u svršeni i ništa više. Ali ako gledaš samo vid, promašiš značenje. Prepisati nije pisati sa završenom radnjom — to je kopirati. I ne mešaj svršeni prepisati sa nesvršenim prepisivati: jedno je jednokratno, drugo se ponavlja.
-
Druga zamka je sekundarni nesvršeni. Mnogi zaborave da on postoji, pa nesvršeni prepisati pokušaju da nateraju da znači radnju u toku. Ne ide. Za radnju koja traje ili se ponavlja moraš na prepisivati. Prepisao sam jednom — to je svršeno. Prepisujem svaki dan — to je nesvršeno.
-
Praktičan savet za čitanje nepoznatih glagola. Kad naiđeš na novu reč, prvo pronađi koren — pis, ono što nosi osnovno značenje. Zatim pogledaj prefiks i pitaj se šta on dodaje: pravac, mesto, završetak. I na kraju proveri sufiks — ima li -iva-, -ava-, koji vraća radnju u nesvršeni vid. Tako iz delova sklopiš i značenje i vid.
-
Da sažmemo. Prefiks radi dva posla: pravi svršeni vid i često menja značenje — napisati, prepisati, potpisati, zapisati, opisati nisu isti glagol. A sufiks, kao -iva-, vraća svršeni nazad u nesvršeni: prepisivati. Pročitaj koren, prefiks i sufiks, i svaki novi glagol ti se sam otključa.