Glagoli

Povratni glagoli i povratna rečca „se"

Nivo A2 Glagoli
Ključna ideja

<p>Mnogi naši glagoli neodvojivi su od povratne rečce <strong>se</strong>, pa ih i pamtimo zajedno s njom: <em>zvati se</em>, <em>osećati se</em>, <em>vraćati se</em>. „se" tu nije dodatak nego deo glagola – bez nje se značenje često menja. Ovo je podsetnik za sve koji žele da osveže gde tačno „se" ide u rečenici, jer to pravilo retko izgovaramo naglas, a stalno ga primenjujemo.</p><p>„se" je <strong>enklitika</strong> – nenaglašena rečca koja čini akcenatsku celinu s rečju ispred sebe – i po pravilu stoji na <strong>drugom mestu u rečenici</strong>, odmah iza prve naglašene reči ili sintagme. Nikada ne otvara rečenicu. Kad rečenica počinje glagolom, „se" dolazi neposredno za njim: <em>„Zovem se Ana."</em>, <em>„Osećam se dobro."</em>, <em>„Vraćam se kući."</em> Ali čim rečenicu otvori neka druga reč, „se" se premešta uz nju, ispred glagola: <em>„Žurim se."</em> postaje <em>„Uvek se žurim."</em>, a <em>„Sutra se vraćam kući."</em> pokazuje isto pravilo.</p><p>Kada se „se" nađe uz glagolske enklitike u perfektu, redosled je čvrst: prvo <em>sam/si/je</em>, pa tek onda <em>se</em>. Zato kažemo <em>„Vratio sam se kući."</em>, a nikako *vratio se sam. To je jedan od onih sklopova koje rodjeni govornik oseti, ali ga vredi imati pred očima kad pišemo.</p><p>Greške se javljaju i kod onih kojima je srpski maternji, naročito pod uticajem govornog niza: stavljanje „se" na sam početak (*Se zovem Ana* nije pravilno – ide <em>„Zovem se Ana."</em>); izostavljanje rečce, čime se menja smisao (<em>„Kako se zoveš?"</em> = pitamo za ime, naspram <em>„Kako zoveš?"</em> = koga zoveš?); pogrešan redosled enklitika; i lepljenje „se" uz glagol i onda kad rečenicu otvara druga reč. Najlakše je upamtiti gotove celine – pitanje <em>„Kako se zoveš?"</em> i odgovor <em>„Zovem se…"</em> – pa potom paziti samo na to da „se" dobije svoje drugo mesto kad rečenicu počne neka druga reč.</p>

Primeri

  • Kako se zoveš? What is your name?
  • Osećam se dobro. I feel good.
  • Vraćam se kući. I'm going back home.

Cela lekcija

Sve iz videa, u tekstu.

  1. Kako se zoveš?

    povratni glagoli sa „se“

    Hoćeš da pitaš nekog kako se zove? Bez jedne sićušne reči — se — ne ide. Ona ti treba da se predstaviš i da kažeš kako se osećaš. Mnogo glagola nosi to se. Hajde da naučimo gde mu je mesto.

  2. 🔁

    Mnogi glagoli nose rečcu „se“ — ona je deo glagola.

    Evo o čemu se radi. Veliki broj srpskih glagola ide u paru sa rečcom se. To se je deo glagola — uči ga zajedno s njim, kao jednu celinu. Zvati se znači imati ime. Osećati se znači biti u nekom stanju. Vraćati se znači ići nazad.

  3. glagoli sa „se“ su posvuda

    sa „se“
    • zvati se
    • osećati se
    • vraćati se
    • žuriti se
    bez „se“
    • raditi
    • pisati
    • čitati

    Pogledaj koliko ih je svuda oko tebe. Sa leve strane glagoli sa se koji ti trebaju svaki dan: zvati se, osećati se, vraćati se, žuriti se. Sa desne nekoliko bez se, da vidiš razliku: raditi, pisati, čitati. Se nije nasumično — ide uz tačno određene glagole.

  4. Kako se zoveš?

    zvati se — „se“ iza prve reči

    Krenimo od onog što ćeš reći prvog dana — pitanja za ime. Obrati pažnju gde stoji se: Kako se zoveš? What is your name? Glagol je zvati se, a se ne stoji uz glagol — uskočilo je odmah iza prve reči kako. Zapamti to mesto.

  5. Zovem se Ana.

    zvati se — „se“ na drugom mestu

    I odgovor na to pitanje takođe nosi se. Kad se predstavljaš, kažeš: Zovem se Ana. My name is Ana. Bukvalno: zovem se Ana — nazivam sebe Ana. Vidiš da se ide odmah iza glagola zovem jer je glagol na početku. Se traži drugo mesto u rečenici.

  6. „Se“ je klitika: nikad prva u rečenici, staje na drugo mesto.

    Evo ključnog pravila. Se je klitika — kratka, nenaglašena rečca koja se nikad ne nalazi na prvom mestu u rečenici i nikad nije naglašena. Ona se naslanja na prvu reč i staje odmah iza nje — na takozvano drugo mesto. To je isto pravilo koje važi i za sam, si, je. Klitike vole drugo mesto.

  7. Osećam se dobro.

    osećati se — „se“ iza glagola

    Pogledajmo to drugo mesto na delu. Hoćeš da kažeš kako si — koristiš osećati se: Osećam se dobro. I feel good. Glagol osećam je prvi, pa se dolazi odmah iza njega, na drugo mesto, a tek onda dobro. Red je: glagol, se, ostatak. Nikad ne počinješ rečenicu sa se.

  8. Vraćam se kući.

    vraćati se — „se“ prati drugo mesto

    Sad pazi šta biva kad rečenica ne počne glagolom. Ako prvo dođe druga reč, se se zalepi za nju: Vraćam se kući. I'm going back home. Glagol je prvi, pa je se iza njega. Ali u Sutra se vraćam kući prva reč je sutra, pa se skače iza nje — daleko od glagola vraćam.

  9. Žurim se. → Uvek se žurim.

    „se“ skače na drugo mesto

    Uporedi dve rečenice sa glagolom žuriti se. Kad glagol počinje, se je odmah iza njega: Žurim se na posao. I'm hurrying to work. A ako rečenica počne sa Uvek, gledaj kako se se pomera napred: Uvek se žurim ujutru. I always hurry in the morning. Se uvek na drugo mesto.

  10. red klitika u prošlom vremenu

    vratio SAM SE sam + se
    osećao SI SE si + se
    zvao SE se (3. lice)

    A šta kad se sretne više klitika odjednom? One se ređaju u tačnom redu. Sam, si, je dolaze prvi, a se ide iza njih. Zato kažeš vratio sam se, a ne vratio se sam. Glagolska klitika prva, se za njom.

  11. Vratio sam se kući.

    red: sam + se

    Pogledaj to u prošlom vremenu. Hoćeš da kažeš da si se vratio kući juče: Vratio sam se kući. I went back home. Dve klitike zajedno: sam pa se, baš tim redom, odmah iza prve reči vratio. Nikad obrnuto.

  12. Se zovem Ana. „se“ na prvom mestu — pogrešno
    Zovem se Ana. My name is Ana.

    „se“ nikad prvo — staje na drugo mesto.

    A sada glavna zamka — razlog zbog kog si ovde. Ne počinji rečenicu sa se i ne lepi ga uvek tik uz glagol. Se zovem Ana zvuči pogrešno jer se ne sme biti prvo. Mora iza prve reči: Zovem se Ana. Drugo mesto, uvek.

  13. Kako zoveš? koga pozivaš? — drugo značenje
    Kako se zoveš? What is your name?

    bez „se“ glagol menja smisao — ne ispuštaj ga.

    I druga česta greška — prosto izostaviš se. Bez njega glagol menja značenje ili ne postoji. Kako zoveš? znači koga zoveš, koga pozivaš, a ne kako se zoveš. Bez se pitaš nešto sasvim drugo. Nemoj ga ispustiti.

  14. Zapamti

    • mnogi glagoli nose „se“ — uči ga uz glagol (zvati se, osećati se)
    • „se“ je klitika: nikad prvo, uvek na drugom mestu
    • red klitika: sam/si/je pa „se“ — i nikad ne izostavljaj „se“

    Da rezimiramo. Mnogo glagola nosi se — zvati se, osećati se, vraćati se — i ono je deo glagola, pa ga uči zajedno s njim. Se je klitika: nikad prva reč, uvek na drugom mestu, iza klitika poput sam. I ne zaboravljaj ga — bez se rečenica znači nešto drugo.