Genitiv: pripadnost, poreklo i količina
<p>Genitiv je padež koji odgovara na pitanja <strong>koga? čega?</strong> i <strong>čiji?</strong>. To je padež bez kojeg ne možemo da kažemo čije je nešto, odakle potiče ni koliko ga ima. Radi tri posla.</p><p><strong>1. Pripadnost</strong> — odgovara na <em>čiji?</em>. Imenica u genitivu kaže kome nešto pripada ili čega je deo: <strong>centar grada</strong> (centar čega? — grada), <strong>vrata kuće</strong> (vrata čije? — kuće). Primeti: ovde nema nikakvog predloga. Sam nastavak nosi značenje „od / čiji“, pa imenica menja oblik, a ne dodaješ reč ispred nje.</p><p><strong>2. Poreklo</strong> — odakle nešto potiče ili dolazi, najčešće uz predloge: <strong>Iz Beograda sam.</strong> Predlog <em>iz</em> pokazuje odakle, a imenica iza njega stoji u genitivu.</p><p><strong>3. Količina</strong> — uz reči mere i deonosti (čaša, šolja, puno, malo): <strong>čaša vode</strong>, <strong>šolja kafe</strong>. Kažeš čega ima, a ne celu stvar — zato genitiv.</p><p><strong>Kako se menja oblik (nastavci u jednini).</strong> Imenice muškog i srednjeg roda dobijaju nastavak <strong>-a</strong>: <em>grad → grada</em>, <em>selo → sela</em>. Imenice ženskog roda na -a menjaju ga u <strong>-e</strong>: <em>žena → žene</em>, <em>voda → vode</em>, <em>kuća → kuće</em>, <em>kafa → kafe</em>. Zato i imamo <em>vode</em> u „čaša vode“ i <em>kafe</em> u „šolja kafe“.</p><p><strong>Predlozi uz genitiv.</strong> Mnogi predlozi traže genitiv, a najčešći su <strong>od</strong> (od koga/čega), <strong>do</strong> (dokle), <strong>iz</strong> (odakle) i <strong>kod</strong> (kod koga): <strong>kod doktora</strong> znači „tamo gde je doktor“. Imenica iza predloga uvek ide u genitiv.</p><p><strong>Najčešća greška: suvišno „od“.</strong> Za običnu pripadnost ne dodaje se predlog. Kaže se <strong>centar grada</strong>, a ne <span lang="sr">centar od grada</span>. Oblik <em>grada</em> već znači „grada / od grada“, pa je <em>od</em> višak — u ovo se sapliću i izvorni govornici. Predlog <em>od</em> jeste tačan kad govoriš o poreklu ili materijalu (od čega je nešto napravljeno), ali ne za pripadnost. Pravilo zapamti ovako: ako odgovaraš na <em>čiji?</em>, ide goli genitiv bez predloga.</p>
Primeri
- centar grada the city centre
- čaša vode a glass of water
- Iz Beograda sam. I'm from Belgrade.
Cela lekcija
Sve iz videa, u tekstu.
-
Hoćeš da kažeš centar grada? Mnogi ubace od i kažu centar od grada. Ali srpski to ne traži — dovoljan je goli genitiv. Hajde da vidimo kako radi.
-
Genitiv je padež koji odgovara na pitanje čije ili od čega. Njime kažeš da nešto nekome pripada, odakle nešto dolazi i koliko ga ima.
-
Najpre nastavci. Muški i srednji rod dobijaju nastavak a. Grad postaje grada, a selo postaje sela. Ženske imenice na a dobijaju e: žena postaje žene.
-
Krenimo od pripadanja. Centar grada — centar pripada gradu, pa grad ide u genitiv i postaje grada. centar grada
-
Isto i sa ženskom imenicom. Vrata kuće — kuća prelazi u genitiv i postaje kuće, sa nastavkom e. vrata kuće
-
Sada količina. Posle reči koje označavaju meru ili broj ide genitiv. Čaša vode — voda postaje vode, jer kažemo koliko čega ima. čaša vode
-
Isti princip: šolja kafe. Kafa postaje kafe — opet genitiv količine. šolja kafe
-
Genitiv traže i mnogi predlozi. Najvažniji su: od, do, iz i kod. Posle svakog od njih imenica ide u genitiv.
-
Iz Beograda sam. Predlog iz znači poreklo — odakle dolaziš — pa Beograd ide u genitiv i postaje Beograda. Iz Beograda sam.
-
I sa predlogom kod. Kod doktora — kod znači kod nekoga, pa doktor ide u genitiv i postaje doktora. kod doktora
-
Evo najčešće greške. Mnogi ubace od i kažu centar od grada. Ali za pripadanje srpski koristi goli genitiv — centar grada. Bez predloga.
-
Da rezimiramo. Genitiv kazuje pripadanje, poreklo i količinu. Muški i srednji rod dobijaju a, ženski rod e. Traže ga predlozi od, do, iz, kod — a za prosto čije koristiš goli genitiv, bez od.