Brojevi

Brojevi uz imenice u srpskom: 1, 2–4 i 5+

Razina A1 Brojevi
Ključna ideja

Nakon broja srpska imenica ne ide u običnu množinu — broj sam odlučuje koji oblik imenica uzima, a oblika su tri. Iza jedan (i svakog broja koji završava na 1) imenica ostaje u jednini: jedan grad. Iza dva, tri i četiri dolazi paukal, koji za muški i srednji rod ima nastavak -a: dva grada. Od pet naviše imenica prelazi u genitiv množine i taj oblik se više ne mijenja: pet gradova, deset gradova, sto gradova. Najčešća zamka je upravo posljednja skupina — kaže se pet gradova, nikako pet gradovi. Kod složenih brojeva gleda se zadnja znamenka: dvadeset i pet gradova. Pravilo vrijedi za sve imenice: jedan student, dva studenta, pet studenata.

Primjeri

  • jedan grad one city
  • dva grada two cities
  • pet gradova five cities

Cijela lekcija

Sve iz videa, u tekstu.

  1. brojevi + imenice

    jedan grad · dva grada · pet gradova

    Želiš reći „pet gradova”, ali kreneš s „pet gradovi”. Nije tako. Nakon broja srpska imenica mijenja oblik – i to ne kao obična množina.

  2. 🔢

    Broj bira oblik imenice: 1 · 2–4 · 5 i više.

    Postoje tri skupine brojeva i svaka traži drukčiji oblik imenice. Kad ih razdvojiš, brojiš bez pogrešaka.

  3. Tri skupine brojeva

    2, 3, 4 → paukal (-a)
    • dva grada
    • tri grada
    • četiri grada
    5 i više → genitiv množine
    • pet gradova
    • deset gradova
    • sto gradova

    Evo cijele slike na jednom primjeru. „Jedan grad” ostaje u jednini. Dva, tri, četiri „grada” uzimaju poseban oblik – paukal – s nastavkom -a. Pet i više „gradova” traži genitiv množine.

  4. jedan grad

    1 → jednina

    Krenimo od jedinice. Nakon „jedan” imenica je u običnoj jednini, kao da broja nema. jedan grad

  5. dva grada

    2–4 → paukal -a

    Sada dvojka. Nakon dva, tri i četiri dolazi paukal; za muški i srednji rod to je nastavak -a. Ne množina „gradovi”, nego „grada”. dva grada

  6. tri grada · četiri grada

    3, 4 → isti paukal

    Isti oblik vrijedi za tri i četiri: sve do četiri uzima paukal s -a. tri grada, četiri grada

  7. pet gradova

    5+ → genitiv množine

    A onda dolazi petica i obrat. Od pet naviše imenica ide u genitiv množine. Za „grad” to je „gradova”, s nastavkom -ova. pet gradova

  8. deset gradova · sto gradova

    5+ → uvijek genitiv množine

    Genitiv množine ostaje isti za svaki veći broj: deset, dvadeset, sto. Oblik se ne mijenja, samo broj raste. deset gradova, sto gradova

  9. grad

    1 jedan grad
    2–4 dva grada
    5+ pet gradova

    Pogledaj tri oblika iste imenice jedan do drugoga. Jednina, paukal, genitiv množine – tri postaje koje broj bira umjesto tebe.

  10. pet gradovi pet gradova
    pet gradova pet gradova

    5+ traži genitiv množine, ne nominativ.

    Evo glavne pogreške. Nakon pet ne koristi se obična množina „gradovi”, koja je nominativ. Pet i više traži genitiv množine, „gradova”.

  11. 1 student · 2 studenta · 5 studenata

    isto pravilo, druga riječ

    Pravilo ne ovisi o jednoj riječi. Uzmi „student”: jedan student, dva studenta, pet studenata. Iste tri postaje. jedan student, dva studenta, pet studenata

  12. dvadeset i pet grada 25 gradova
    dvadeset i pet gradova 25 gradova

    Zadnja znamenka bira oblik: …5 → genitiv množine.

    Još jedna zamka: veliki brojevi. Gledaj zadnju znamenku. Dvadeset i jedan ponaša se kao jedan, dvadeset i dva kao dva, a dvadeset i pet kao pet.

  13. Zapamti

    • 1 → jednina: jedan grad
    • 2–4 → paukal -a: dva grada
    • 5+ → genitiv množine: pet gradova

    Da sažmemo. Jedan: jednina. Dva, tri, četiri: paukal s -a. Pet i više: genitiv množine. Slušaj zadnju znamenku i oblik se sam nameće.