Komparativ prideva: kako porediš na srpskom
U srpskom poređenje ugrađujemo u sam pridev — ne dodajemo reč „više“. Većina prideva dobija nastavak -iji: nov → noviji, star → stariji, pametan → pametniji. Jedna grupa uzima kratko -ji uz jotovanje, pa se poslednji suglasnik omekša: jak → jači (k → č), skup → skuplji (p → plj), drag → draži. Najčešći pridevi imaju nepravilan, supletivan komparativ koji se uči napamet: dobar → bolji, loš → gori, velik → veći, mali → manji. Ono s čim porediš ide uz „od“ i genitiv: „Beograd je veći od Niša.“ Najveća greška je kalk iz engleskog: „više dobar“ ne postoji — kaže se samo „bolji“. Superlativ dobijaš tako što na komparativ dodaš naj-: najveći, najbolji.
Primeri
- noviji newer
- bolji better
- Ovaj grad je veći. This city is bigger.
Cela lekcija
Sve iz videa, u tekstu.
-
Želiš da kažeš da je nešto veće, bolje ili jeftinije. U srpskom ne dodaješ reč više — poređenje se ugrađuje u sam pridev.
-
Komparativ je oblik prideva kojim porediš dve stvari. U srpskom najčešće samo promeniš nastavak prideva.
-
Postoje tri puta. Većina prideva dobija nastavak -iji. Jedna grupa dobija kratko -ji uz promenu suglasnika. A nekoliko najčešćih prideva je nepravilno i mora se zapamtiti.
-
Počnimo od najčešćeg — nastavak -iji. Pridev nov postaje noviji. Ovaj telefon je noviji.
-
Isti obrazac radi za mnoštvo prideva. Star postaje stariji, pametan postaje pametniji. Moja sestra je starija.
-
Druga grupa dobija kratko -ji, ali poslednji suglasnik se menja. Jak postaje jači — slovo k prelazi u č. On je jači od mene.
-
Ova promena suglasnika je predvidljiva. Skup postaje skuplji, a drag postaje draži. Suglasnik se omekša pred nastavkom. Ovaj stan je skuplji.
-
Sada nepravilni oblici. Oni su najvažniji, jer su to baš najčešći pridevi u jeziku — i moraš ih naučiti napamet.
-
Dobar ne postaje dobriji — komparativ je bolji. Mora se zapamtiti. Ova kafa je bolja.
-
Suprotno od bolji je gori. Pridev loš u komparativu postaje gori. Vreme je danas gore.
-
I najčešći od svih — velik postaje veći. Ovo ćeš čuti svaki dan. Ovaj grad je veći.
-
I njegova suprotnost — mali postaje manji. Zapamti ih kao par: veći i manji. Moj stan je manji.
-
Da bi rekao od čega porediš, koristiš reč od uz drugi pojam: veći od, bolji od, jači od. Beograd je veći od Niša.
-
Evo najveće zamke. Učenici ponekad kažu više dobar. To je pogrešno. Srpski poređenje ugrađuje u pridev — kaže se samo bolji.
-
Isto važi i za nepravilne. Nikad više velik — uvek veći. A za superlativ samo dodaš naj- na komparativ: najveći, najbolji.
-
Da sažmemo. Većina prideva uzima -iji; jedna grupa -ji uz promenu suglasnika; a najčešći su nepravilni. I nikad ne dodaješ više — poređenje je u samom pridevu.